Znamenitosti

Tvrđave 

Tvrđava sv. Mihovila

Uzdiže se na uzvisini 70 m nad morem. Svojom veličinom i izgledom potiče iz XV. - XVIII. stoljeća. U sjeveroistočnom dijelu pronađeni su ostaci materijalne kulture iz željeznog doba pretpovijesti, pa je gotovo sigurno da su Hrvati svoju utvrdu podigli na mjestu gdje je nekoć postojao gradinski punkt starih Ilira. Tvrđava je dva puta (1663. i 1752.) stradala od eksplozije barutane, nakon čega je popravljena.
Više informacija možete pronaći na stranicama Tvrđave Sv. Mihovila

Tvrđava sv. Nikole

Na ulazu u kanal sv. Ante sredinom XVI. stoljeća izgrađena je tvrđava sv. Nikole radi zaštite šibenske luke od turske opasnosti s mora. Sazidana je prema nacrtima mletečkog vojnog graditelja Sanmichellia i spada u red najjačih pomorskih fortifikacijskih objekata na hrvatskoj obali Jadrana. Imala je važu ulogu u obrani Šibenika od Turaka osobito u doba Ciparskog i Kandijskog rata.

Tvrđava sv. Ivan

Nalazi se na sjevernoj strani od povijesne gradske jezgre na brdu visokom 115 m. Podignuta je 1646. g. prema projektu mletačkog vojnog inženjera Antonija Lenija . Oko nje 1647. godine su se vodile teške borbe s vojskom turskog paše Tekelije, koji ju je bezuspješno pokušavao zauzeti kako bi zavladao Šibenikom.

Tvrđava Šubićevac

Izgrađena je 1646. nekoliko stotina metara jugoistočno od tvrđave sv. Ivana na malo nižoj uzvisini. Uvelike je pridonijela da se 1647. skrši navala na Šibenik. 

Dugo se nazivala Degenfeld, po imenu zapovjednika obrane Šibenika 1647., Nijemca u mletačkoj vojnoj službi.

Crkve 

Katedrala Svetog Jakova

Po svojoj ljepoti, konstrukcijskim posebnostima i stilskim značajkama, nije samo najveći i najvrjedniji objekt graditeljskog nasljeđa Šibenika, već je ona po tomu jedinstveni spomenik europskog sakralnog graditeljstva, uvršten 2001. godine u svjetsku baštinu UNESCO-a.

Svetog Krševana

Prvotno je to bio objekt romaničkog stila izgrađen u XII. st. Pregradnjom u XV. st. crkva je dobila mnogo gotičkih stilskih karakteristika. U II. svjetskom ratu jako je oštećena. Nakon restauratorskih zahvata postala je izložbeni prostor Muzeja grada Šibenika, a danas je u njoj galerija Sveti Krševan. Pokraj crkve postavljeno je najstarije zvono u Hrvatskoj izrađeno 1266. g., pronađeno u moru kod otoka Silbe.

Sveti Frane

Arhitektonski kompleks šibenskih franjevaca - konventualaca sastoji se od crkve i samostana, a smješteni su na jugoistočnom, rubnom dijelu povijesne gradske jezgre. Crkva je građena u drugoj polovici XIV.st. i predstavlja jednobrodnu gotičku građevinu bez dekorativnih arhitektonskih elemenata. U XV.st. crkvi je dograđena na sj. strani kapela svetog Križa i preuređen prezbiterij sa svetištem. Na pročelju crkve je glavni ulaz s jednostavnim kamenim okvirom gotičkog oblika. Godine 1674. u crkvi je postavljen drveni kasetirani strop ukrašen radovima venecijanske barokne radionice Giovannia Battiste Volpata .

Sveti Ivan

To je gotičko - renesansna građevina iz drge polovice XV. st. Uz južnu stranu podignuto je stubište čiji je nadvratnik ukrasio šibenski graditelj Ivan Pribislavić basreljefom, a balustradu je izradio renesansni majstor Nikola Firentinac . On je i autor rada na južnom zidu prizemlja zvonika (prozor i nad njim raskriljeni anđeo i Jaganjac Božji) i male skulpture sv. Ivana. 

U gornjem dijelu zapadnog zida zvonika ugrađen je 1648.g. veliki kameni brojčanik prvog mahaničkog javnog sata u Šibeniku.

Sveti Dominik

Do godine 1910. je bila renesansna sakralna građevina sa zvonikom na preslicu. Nakon pregradnje 1911., crkva je dobila pseudogotičke stilske karakteristike. Od elemenata renesansnog stila sačuvan je portal. U unutrašnjosti su vrijedna dva drvena oltara. Na jednom je slika Gospa s djetetom i sv. Vincentom s kraja XVI.st., a na drugom Obrezivanje Krista , djelo koje pokazuje karakteristike stvaralaštva Giovannija Laudisa (1587. - 1621.), sljedbenika Palme Mladeg. Unutar crkve se nalazi grobnica šibenskog biskupa Arrigonia (1599.-1626.), te orgulje majstora Gaetana Moscatellia , poznatog nasljednika glasovitog graditelja orgulja Petra Nakića.